
Foto: Aleksandar Parezanović
Adresa:
Bulevar Patrijarha Pavla i vojvode Mišića, Savski venac Beograd, Srbija
Teritorija:
Savski Venac (Beograd), Rakovica (Beograd), Čukarica (Beograd)

Foto: Aleksandar Parezanović
Naziv Topčider je orijentalizam, preuzet iz persijskog jezika, i znači tobdžijska dolina. Poreklo naziva je u XV veku kada su ovde bili razmešteni artiljerijski logori gde su Osmanlije izlivale svoje topove. Ovde su se nalazile i zgrade u posedu beogradskog paše, a livade su korišćene za ispašu konja.
U prvim decenijama XVIII veka, u doba austrijske okupacije Beograda, u dolini Topčiderske reke nalazila su se poljska imanja austrijskih velikodostojnika, majuri. Tu je podignuta i lovačka kuća princa Aleksandra Virtemberškog.
Po obnovi osmanske vlasti, turski gospodari Beograda su odlazili u Topčider na teferiče i zidali letnjikovce za povremeni boravak.
U prvim decenijama XIX veka, ovaj predeo je bio pun vinograda i letnjikovaca imućnih ljudi, a onda je nikao prvi park u Beogradu.
Za uređenje parka bio je odgovoran Atanasije Nikolić profesor matematike, „načertanija“ i „zemljomerija“ i prvi rektor Liceja u Kragujevcu . U tada modernom engleskom stilu on je ovde obrazovao prvu parkovsku površinu u Beogradu sa vijugavim stazama, bujnim rastinjem, upotrebom vode u vidu potoka i jezeraca. Vremenom je park upotpunjen i skulpturama, česmama i fontanama. Oko Konaka knjaza Miloša, između 1831. i 1833. posađeni su platani koji su i do danas sačuvani. Kao izuzetno uspelo parkovsko rešenje Topčider je poslužio kao uzor za obrazovanje parkova u drugim gradovima srpske države. (Wikipedia)
08.06.2021. | Turizam, sport, kultura
Svečano otvaranje stalne postavke u Konaku kneza Miloša u četvrtak
22.04.2021. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
14.12.2020. | Građevina
09.11.2019. | Građevina
Dodeljena Velika nagrada Salona urbanizma u Nišu - Sledeći Salon u Kragujevcu
13.01.2018. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
21.06.2017. | Agro
08.07.2013. | IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
Naziv Topčider je orijentalizam, preuzet iz persijskog jezika, i znači tobdžijska dolina. Poreklo naziva je u XV veku kada su ovde bili razmešteni artiljerijski logori gde su Osmanlije izlivale svoje topove. Ovde su se nalazile i zgrade u posedu beogradskog paše, a livade su korišćene za ispašu konja.
U prvim decenijama XVIII veka, u doba austrijske okupacije Beograda, u dolini Topčiderske reke nalazila su se poljska imanja austrijskih velikodostojnika, majuri. Tu je podignuta i lovačka kuća princa Aleksandra Virtemberškog.
Po obnovi osmanske vlasti, turski gospodari Beograda su odlazili u Topčider na teferiče i zidali letnjikovce za povremeni boravak.
U prvim decenijama XIX veka, ovaj predeo je bio pun vinograda i letnjikovaca imućnih ljudi, a onda je nikao prvi park u Beogradu.
Za uređenje parka bio je odgovoran Atanasije Nikolić profesor matematike, „načertanija“ i „zemljomerija“ i prvi rektor Liceja u Kragujevcu . U tada modernom engleskom stilu on je ovde obrazovao prvu parkovsku površinu u Beogradu sa vijugavim stazama, bujnim rastinjem, upotrebom vode u vidu potoka i jezeraca. Vremenom je park upotpunjen i skulpturama, česmama i fontanama. Oko Konaka knjaza Miloša, između 1831. i 1833. posađeni su platani koji su i do danas sačuvani. Kao izuzetno uspelo parkovsko rešenje Topčider je poslužio kao uzor za obrazovanje parkova u drugim gradovima srpske države. (Wikipedia)

Surčinski put 2, 11000 Beograd
+381 (0)11 267 6776

Park Topčiderska zvezda Beograd
Andre Nikolića Bulevar Vojvode Putnika Petra Čajkovskog, Topčider Dedinje Savski venac Beograd, Srbija

Paštrovićeva 2, Čukarica Beograd, Srbija

Stjepana Filipovića 28a, Savski venac Beograd, Srbija

Park šuma i izletište Košutnjak, Beograd, Srbija

reka Topčiderka u Beogradu
260 m

Topčidersko brdo na Savskom vencu
650 m

Park Topčiderska zvezda Beograd
750 m

Beogradski hipodrom
1,5 km

Hajd park Beograd
1,5 km

naselje Dedinje u Beogradu
1,5 km

1,5 km

2,6 km