Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Postaje li hercegovački med luksuz?
Komentari
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/PeaceBuddha)
Cijene najkvalitetnijeg hercegovačkog meda će rasti. Ono što posebno zabrinjava je i činjenica da će ga biti sve manje. Nažalost, iza pčelara u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je teška godina. Usprkos nadi, ni 2025. godina ne obećava.
- Ova godina je počela jako loše, mi smo do sada već trebali imati nekog unosa u košnicama. Međutim, nemamo do sada ništa. I sada se borimo s hranom pčela, s prihranom... - kazao je predsjednik Udruge Kadulja Neum Ivan Krešić, dr. vet. med.
Niz izazova
Upravo iz tog razloga Javna ustanova Veterinarski zavod HNŽ, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, prošlog petka je u Hotelu Brotnjo u Čitluku organizirala seminar naziva "Izazovi i perspektive u pčelarstvu".
Kako je pojasnio Laura, na seminaru je razgovarano o trenutačnim problemima u pčelarstvu poput bolesti, nametnika, ali izazova plasiranja pčelinjih proizvoda.
Odgovornost države
Kao ključni problem pčelara u Bosni i Hercegovini Krešić je istaknuo podijeljenost odgovornosti.
- Jedan dio odgovornosti je odgovornost države prema pčelarima i prema pčelama, a drugi dio je odgovornost samih pčelara. U odgovornosti države je to što nije donesen zakon na razini države gdje bi se sva ostala udruženja i sve ostale lokalne zajednice mogle vezati za taj zakon. Drugi dio njihove odgovornosti je što nemamo dovoljno registriranih lijekova pa se pčelari snalaze na sve načine. Tu su i klimatske promjene koje s bolestima doprinose velikom nestanku i uginuću pčela - naveo je.
Krešić je istaknuo kako su u domaćim pčelinjacima danas aktivne četiri od šest bolesti koje je Svjetska pčelarska organizacija stavila na listu A.
Problem pčelarima već godinama stvara i "lažni med", kao i med iz uvoza za koji se "ne zna ni kakvog je sastava ni kvalitete".
Profesorica Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu dr sc. Lejla Biber, dipl. ing. agr. istaknula je kako je najbolji način da se med bh. pčelara istakne na tržištu zapravo stvaranje brenda.
Kako je navela, plan je da kupac u dućanu na skenira QR kod na staklenci meda koji ga vodi do lokacije i svih potrebnih informacija o njegovoj proizvodnji.
Odličan je to način promocije samog proizvođača, ali i stvaranja povjerenja kod kupca koji zna da kupuje provjeren domaći proizvod.
U digitalizaciji, otkrila je za Bljesak.info, Biber prednjače mlađi pčelari, ali ona je svakako zanimljiva i starijim pčelarima.
Svi pčelari, neovisno o godinama, posljednjih dana imaju isti cilj. To su pune košnice, zdrave pčele i što kvalitetniji med.
Firme:
Veterinarski Zavod HNŽ/K
Poljoprivredno-prehrambeni fakultet
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/HNK Mostar
UG UDRUGA PČELARA KADULJA Neum
Tagovi:
Poljoprivredno prehrambeni fakultet Sarajevo
Ivan Krešić
Hotel Brotnjo Čitluk
hercegovački med
brendiranje meda
Luka Laura
Izazovi i perspektive u pčelarstvu
lažni med
med iz uvoza
Lejla Biber
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.