Zbog pandemije koronavirusa Kotor pogođen sa više aspekata - Neophodno hitno donijeti sanacioni plan za turizam, raditi i na povećanju broja smještajnih kapaciteta

Ove godine, zbog pandemije, Kotor je pogođen s više aspekata i pod hitno potrebno donijeti sanacioni plan. Kako je Pobjedi kazao prof. dr Ivo Županović razlog više je to što Kotor nema Strategiju razvoja turizma.

Kako navodi osnovica budućeg razvoja treba da bude bazirana na prevazilaženju ovog izuzetnog teškog perioda, uzimajući u obzir metod višestrukog scenarija, kako ne bi nijedna opcija izazvala drastične šokove po budžet.

- Naredni period će karakterisati promjena cijena, izražena elastičnost turističke tražnje, nestabilnost u organizovanim distributivnim kanalima, kao i u domenu kruzing turizma. Dakle, da bismo ušli u period mirnog projektovanja razvoja, potrebno je primijeniti adekvatan krizni menadžment kako bi nakon toga mogli imati jasne razvojne pravce - kazao je Županović.

Kako navodi uticaj Covid-19 na Kotor se osjetio ne samo na redovne prihode od turizma, poput turističke takse i naplate ulaznica za bedeme, već i na redovno servisiranje poreza i prireza na dohodak, kao i poreza na nepokretnosti, jer su turistički poslodavci ili djelatnosti koje se naslanjaju na turizma maltene izgubili ili na minimum sveli core business.

- Takođe, određeni broj stranih državljana, zbog Covid-19 ograničenja, fizički nije mogao da dođe da izmiri svoje obaveze - tvrdi Županović dodajući da je planiranje budžeta u narednom periodu sigurno najteži zadatak, te je stoga u kontekstu daljeg razvoja potrebno kreirati metodom višestrukog scenarija, od optimističkog do konzervativnog i kada su prihodi od kruzing turizma, kako onih direktnih koji se odnose na Luku Kotor, ali i indirektne, ulaznica kada su u pitanju obilasci bedema, koje se odnose na multiplikovanje istih na ostale djelatnosti.

- Pored pomenutih direktnih uticaja na budžet opštine, potrebno je sagledati i indirektnu potrošnju kruzing gostiju i izletnika, koji ukazuju da je bila na nivou 20 mil EUR godišnje. Evidentne finansijske gepove imaju i lokalne turističke organizacije, i mislim da će one umnogome morati da mijenjaju svoje biznis modele, u smislu racionalizacije troškova, sektorske organizacije i potpunog prelaska na digitalni marketing - kazao je Županović.

Kako navodi podatke da Kotor ima 0,21 stacionarnih gostiju u odnosu na kruzing gosta, dok je to u Dubrovniku 1,33, Splitu 2,85, Zadru 3,33….

- Dakle, u susjednim destinacijama, bez obzira na ozbiljan razvoj kruzing turizma i dalje dominiraju stacionarni gosti, ali i u značajnijim evropskim destinacijama poput Barselone, gdje je takođe odnos stacionarnih i kruzing gostiju oko 3, Venecije 3,45 - tvrdi Županović.

To, po njegovim riječima, jasno ukazuje koliko se mora podržati i jačati stacionarni turizam, bez obzira na respekt prema iskazanim prihodima od kruzing turizma u prethodnom periodu.

Županović smatra da treba raditi i na povećanju broja smještajnih kapaciteta.

- Prostorni plan posebne namjene za obalno područje u model rasta smještajnih kapaciteta opštine Kotor do 2030. godine predviđa rast broja kreveta u hotelima na 3.097 u odnosu na 1.279 po podacima Monstat-a za 2019.godinu. Dio tih kapaciteta je već obezbijedjen kroz izgradnju Blue Bay resort-a u Stolivu sa više od 200 kreveta, ali za dalji razvoj hotelskih kapaciteta je neophodno je vlorizovati lokacije u samom centru grada, na području bivšeg Fjorda ... - kazao je Županović napominjući da bi to nedvojbeno povećalo i zaposlenost na nivou Kotora sa oko 0,4 zaposlena po krevetu.

- Prostornim planom obalnog područja je predviđen je i rast broja kreveta u turističkim naseljima od 5.000, trećina će biti obezbijedjena kroz investiciju Bigova bay. Inače, kod turističkih naselja treba oprezno voditi računa da se navedeni kapaciteti u potpunosti koriste u turističke svrhe, a u skladu sa važećom legislativom koja definiše tu oblast - kazao je Županović.

Dodao je da je više naklonjen razvoju receptivnih faktora putem izgradnje klasičnih hotela, baziranih na jasnim postulatima yield menadžmenta, gdje se ne miksuju real estate biznis i turizam.

- Treba sagledati i eventualnu izmjenu Zakona o turizmu po ugledu na primjere iz okruženja. Recimo u Srbiji je zakonskim izmjenama, tačnije uvođenjem rigoroznih penala na godišnjem nivou ukoliko se u zakonskom roku ne privedu namjeni i kategoriji lokacije u prioritetnim turističkim destinacijama, direktno stimulisana izgradnja hotelskih kapaciteta. Samo u Beogradu je taj broj narastao sa 51-og hotela u 2009. godini, na 122 hotela u 2019. godini - navodi prof. Županović.

Po riječima Županovića u smislu pomenute optimizacije poslovanja, treba uzeti u obzir i klastersko, odnosno regionalno organizovanje, što, kako tvrdi, takođe omogućava Zakon o turističkim organizacijama, a na bazi klasterskih cjelina koje je generisao Master plan - Strategija razvoja turizma do 2020. godine.

- Znajući potencijale Kotora, mislim da je pomalo deplasirano i neumjesno sagledavati iste samo sa aspekta turizma. Kotor ima značajan potencijal i u domenu zelene ekonomije, i u domenu biznis inkubatora za mala i srednja preduzeca i start-up ove, kao i u domenu dalje valorizacije Industrijske zone. Kotor treba da bude i univerzitetski centar, sa jasno integrisanim organizacionim i promocionim aktivnostima u tom dijelu - mišljenja je Županović.

Tu disperziju i diverzifikaciju privrednih djelatnosti je, kako tvrdi, važno napraviti i zbog održivosti budžeta, ali i zbog povećanja zaposlenosti i povećanja investicione potentnosti destinacije.

- Gledano sa aspekta turističkih djelatnosti, 72% prometa kruzing turizma se ostvaruje tokom perioda maj-septembar, što u tom periodu generiše veliki pritisak na uže urbano jezgro, odnosno od 2,56 do 3,08 kruzing gostiju u odnosu na jednog domicilnog stanovnika u Starom gradu što je znatno više od EU standarda nosivosti od 1,6 - kaže Županović.

- Treba naglasiti da u susjednim destinacijama, recimo u Dubrovniku, po zvaničnim podacima, gotovo kompletan kontigent izletnika sa kruzera obiđe gradske bedeme, znači kompletna potrošnja je vezana za destinaciju. Pored uređenja bedema, a u cilju dalje relaksacije užeg urbanog jezgra i razvoja kulturnog turizma, potrebno je izgraditi nekoliko izletišta i vidokovaca, valorizovati fortifikacijske objekte u turističke svrhe, recimo poput tvrđave Goražda - smatra Županović.

- Prvenstveno tu mislim na sportske objekte koji omogućavaju međunarodnu vizibilnost Kotora. Stoga, mislim da je urgentan završetak radova na kotorskom bazenu - kazao je Županović koji je upravo na tom bazenu započeo sportsku karijeru, ali i stekao neka prijateljstva za cijeli život.

- U promotivnim smislu, smatram i da je nedovoljno iskoristen sportski reputacioni kapital destinacije i brendiranje destinacije u domenu sportskog turizma u kontekstu destinacije evropskih šampiona - smatra Županović.

Urgentno se, po njegovom mišljenju, moraju riješiti komunalna pitanja, prevashodno misli na integralno upravljanje parking prostorom i povećanjem broja parking mjesta, kao i redovnost vodosnabdijevanja.

- Po mojoj računici, u užem urbanom jezgru nedostaje makar 22% parking mjesta - ističe Županović.

Svjedoci smo, kazao je, da je Kotor imao ogromne probleme sa vodosnabdijevanjem prošlog ljeta, dakle u periodu kada je bio zastupljen minimalan broj turista.

- Sada zamislite ako zaživi turistička sezona bar na nekom prosječnom nivou kakve bi reperkusije bile i to u periodu pandemije. To jedna ozbiljna destinacija apsolutno ne smije da dopusti - naglašava Županović.

I na kraju, misli da su u svemu najbitniji ljudski resursi i to sagledavajući dva aspekta.

- Prvo, mislim da nezanemarljiv broj Kotorana sticajem okolnosti ili silom prilika radi u drugim sredinama, a mogli bi viseštruko koristiti upravo ovom gradu. Drugo, mislim da bi od uglednih Kotorana van Kotora se mogao i trebao napraviti tim koji bi radio na promociji grada kao turisticke, investicione i generalno destinacije koja ima sve uslove za dalji privredni razvoj - zaključuje Županović.

Analizirajući emitivna tržišta koja su do sada bila dominantna i kada je u pitanju stacionarni i kruzing turizam, Županović zaključuje da će doći do pada diskrecionog dohotka.

- Zbog toga je potrebno predvidjeti cjenovnu volatilnost i prilagođavanje u tom smislu - kaže Županović napominjući da nije nužna cjenovna erozija, već besplatno uključenje određenih proizvoda koji su odvojeno tretirani u prethodnom periodu…

- Dakle, moje mišljenje je da fokus treba biti na dosadašnjim tržištima, jer su to tržišta sa najvećim diskrecionim dohotkom, uz respektovanje i promptno reagovanje u odnosu na cjenovne fluktuacije i elastičnost tražnje - poručio je Županović.

Županović smatra da je nedovoljno iskorišćen i potencijal Risna kao mikro destinacije.

- Kao ključne projekte u narednom periodu vidim izgradnju manje luke sa 150 vezova, adaptaciju hotela Teuta kao stožera daljeg turističkog razvoja Risna i obnovu, odnosno valorizaciju Doma za kulturu po definisanim zakonskim modelima, ali i turističku valorizaciju zadužbine Ljubatovića - naglašava Županović.