U planu da se pod zaštitu stavi osam prostornih celina u Beogradu
Ilustracija (Foto: Tupungato/shutterstock.com)

– Šezdesetih godina 20. veka i prve prostorne celine sa posebno vrednim objektima koji poseduju spomeničke vrednosti dobijaju status spomenika kulture. U početku to su bili prostori neposredno oko spomenika kulture i bili su definisani kao zaštićena okolina kulturnog dobra. Od 1977. prostorne celine verifikovane su kao posebna vrsta kulturnog dobra u okviru Zakona o kulturnim dobrima, pod nazivom prostorno kulturno-istorijske celine – kažu u ovoj instituciji.
Utvrđivanje prostornih celina za kulturna dobra može se podeliti u tri faze.
U prvom periodu od 1960. do 1990. godine utvrđeno je devet celina: Skadarlija, Kopitareva gradina, Staro jezgro Zemuna, Gročanska čaršija, Kosančićev venac, Područje knez Mihailove ulice, Čaršija u Beljini, Topčider i Područje oko Dositejevog liceja.
Drugu fazu od 1990. do 2017. godine obeležio je rad na pojedinačnim objektima, kulturnim dobrima i dobrima pod prethodnom zaštitom. U ovom periodu radilo se na utvrđivanju pojedinačnih kulturnih dobara i prezentaciji i afirmaciji nepokretnog kulturnog nasleđa, ali i izučavanju celina.
Treća faza obuhvata poslednje četiri godine. Fokus zaštite nepokretnog kulturnog nasleđa od 2017. do 2021. godine, kao odgovor na sve bržu i teže kontrolisanu urbanizaciju, ponovo su prostorne celine. I dok je u prvoj fazi koja je trajala trideset godina utvrđeno devet celina, toliko ih je stavljeno pod zaštitu za poslednje četiri godine.
– Prateći dešavanja u urbanističkom planiranju sa jedne strane i izgradnji grada sa druge, intenzivira se rad na utvrđivanju prostorno kulturno-istorijskih celina da bi se sačuvali vredni i značajni prostori i trajno obezbedila njihova adekvatna zaštita. U ovom periodu je u najkraćem roku utvrđeno devet prostorno kulturno-istorijskih celina uz aktivno učešće svih relevantnih institucija, počev od Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, koji radi predloge odluka, preko Republičkog zavoda, Ministarstva kulture i na kraju Vlade Republike Srbije koja donosi odluku utvrđivanju celina – kažu u Zavodu.
U ovom periodu vlada je donela odluke za čak devet celina: Istorijsko jezgro Beograda, Naselje Cerak – Vinogradi (Cerak 1 i Cerak 2), Terazije, Profesorska kolonija, Područje uz Ulicu kneza Miloša, Centralna zona Novog Beograda, Smiljanićeva ulica, Krunski venac, Svetosavski plato.
Raznovrsno kulturno nasleđe
Bogato i raznovrsno nepokretno kulturno nasleđe na teritoriji grada čine spomenici kulture (reprezentativne i značajne građevine, sakralni objekti, objekti narodnog graditeljstva, utvrđenja, memorijalni kompleksi, groblja, javni spomenici i spomen-obeležja), arheološki lokaliteti, znamenita mesta i prostorno kulturno-istorijske celine.
Pod prostorno kulturno-istorijskom celinom, kako objašnjavaju u Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, podrazumeva se urbano ili ruralno naselje ili delovi naselja, odnosno prostor sa više nepokretnih kulturnih dobara od posebnog kulturnog i istorijskog značaja.
Tagovi:
Savamala
Topčidersko brdo i Dedinje
Kotež Neimar
Blokovi 1 i 2
Senjak
Zapadni Vračar
Istočni Vračar
Kompleks državne bolnice
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.