NavMenu

Marko Ranković, generalni i izvršni direktor kompanije Raiffeisen Processing Centre u Slovačkoj - Kako sam se zaljubio u processing i platne kartice

Izvor: eKapija Četvrtak, 19.12.2024. 11:27
Komentari
Podeli
(Foto: Stanislav Grigus)
Dr Marko Ranković, generalni i izvršni direktor kompanije Raiffeisen Processing Centre (RPC), u jednoj rečenici bi se mogao opisati kao čovek kojeg je ljubav prema kartičarstvu iz rodnog Mladenovca odvela čak do Bratislave, a u međuvremenu on je i profesor, bivši fudbalski sudija i, pre svega, suprug i otac.

Marko nam priča o svom uspehu, karijeri i životnim izborima, ali i otkriva ključne izazove i trendove u kartičarstvu.


eKapija: Recite nam nešto više o sebi i svom karijernom putu?

- Pre svega, hvala na prilici da popričamo o, nadam se, interesantnim temama. Mladenovčanin, odrastao u vreme koje nije bilo lako, ali u porodici koja je to odrastanje učinila lakim. Sada već mnogo godina bivši savezni fudbalski sudija (ili sudija I kategorije), završio sve što se moglo završiti na Fakultetu Organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu, vanredni professor Univerziteta (pretežno kao hobi), više od pola života u kartičarstvu i platnim karticama, vrlo srećno oženjen jednom Radmilom, ponosni otac četvoro dece (po fotografiji vidite posledice – bez kose, sede brade…).

A karijerni put… počeću opet sa: imao sam sreće - pre skoro 20 godina moj mentor i prijatelj, prof. dr Vojkan Vasković, tada još student magistarskih studija na FON-u, me je upitao: "Da li bi radio u Euronet-u?". To pitanje je bilo prvi korak. U Euronet-u sam se potpuno zaljubio u processing i platne kartice, prvo kao programer na IBM AS400 platformi, a kasnije kao Project Manager, pa odgovoran za Fraud Management, pa… posle Euronet-a put me je vodio u SAS, pa iz SAS-a u Telenor banku – gde sam opet bio odgovoran, izmedju ostalog, i za sve što se ticalo processinga. Nakon toga, Chip Card – ljubav se samo produbila sa divnim ljudima iz Chip Card-a i Payten-a, zajedno smo napravili… čuda. Od razvoja firme u svakom smislu, do jednog od najrespektabilnijih procesorskih kuća u regionu.

A onda… RPC – Raiffeisen Processing Center, Slovačka… promenili smo sve, porodično… državu, deca su krenula u slovačke škole, svi su naučili jezik (kažem su, jer im ja još uvek gledam u leđa, ali se trudim), prilagodili se nekim drugim navikama – i ovde ću da se zahvalim i RPC-ju i Slovačkoj na način na koji su nas prihvatili, kao svoje… mnogo toga se promenilo, osim… osim toga da moja veza sa procesingom i kartičarstvom buja i razvija se… ljubav koja je tu da ostane.

eKapija: Najveći deo vaše profesionalne karijere vezan je za bankarsku industriju, konkretno za oblast obrade platnih kartica. Kako vidite razvoj kartičarstva u Srbiji, ali i regionu?

- Kartičarstvo se pokazalo kao jedna od najrezistnentnijih grana bankarske industrije. Kada pogledate neke od osnovnih grana, kao što su krediti i depoziti, vidite trendove na koje značajno utiču spoljni faktori (globalna kretanja cene novca, političke (ne)stabilnosti, ratovi, pandemija, situacija, odnosno makro (ali i mikro) ekonomski parametri lokalnog tržišta, itd.), dok kartičarstvo uspeva da zadrži trend rasta (koji je ne tako retko i dvocifren iz godine u godinu).

Kartičarstvo u Srbiji već godinama unazad prati svestske trendove razvoja, i svojim korisnicima omogućuje da koriste poslednje tehnološke (npr. mogućnost plaćanja mobilnim telefonom, kao tehnologijom), ali i funkcionalne mogućnosti (npr. GooglePay). Ako uporedite koje mogućnosti pruža tržište Srbije u odnosu na druga tržišta u regionu, bilo da su ona u EU, ili van nje – ponuda se razlikuje u nijansama. Rekao bih da su funkcionalnosti uglavnom uslovljene kreativnošću ljudi koji rade u kartičarskom sektoru, posebno u razvoju proizvoda u lokalnim bankama, kao i kolega koji razvijaju proizvode u kartičarskim organizacijama.

eKapija: U kojoj meri su beskontaktna i mobilna plaćanja promenila tržište regiona?

- Sve kreće od korisnika. Potreba da se plaćanje učini bržim i komfornijim "pogurala" je kartičarsku industriju pre mnogo godina da razmišlja kako plaćanje karticom može da bude… lakše. Razvoj savremene tehnologije svakako pomaže da imamo mnogo mogućnosti koje možemo potencijalno da iskoristimo u kartičarstvu. Beskontaktna plaćanja nisu samo "tapni" i plati, ona su i više vremena za neke druge stvari: čekamo kraće u redovima, jer plaćanja se realizuju brže. Važno je reći da su beskontaktna plaćanja jednako sigurna, kao i svaki drugi način plaćanja.

Ako imate u vidu da su mobilni telefoni, već davno, postali nerazdvojni deo naše svakodnevnice, čak i mnogo više nego što bi trebalo, onda je njihov "brak" sa platnim karticama jedan od revolucionarnih koraka u razvoju kartičarstva. Na početku su mnogi govorili da će kartice prestati da postoje. Srećan sam što su pogrešili, kartice i dalje postoje u mobilnom telefonu, samo u digitalnom obliku.

Marko Ranković sa timom (Foto: Jakub Cajak)Marko Ranković sa timom


eKapija: Živite i radite u Bratislavi. Koliko se tamošnje navike razlikuju od ovdašnjih kada je reč o korišćenju kartica?

- Moram da počnem sa Slovačkom i Slovacima. Slovačka je predivna zemlja, a Slovaci su dobri ljudi. Ne mogu da kažem da faktor dobrote igra neku ulogu u korišćenju kartica, ali Slovaci kartice koriste češće nego ljudi u Srbiji. Razloga je mnogo, a jedan od najvažnijih je navika koja je razvijena kroz mogućnost. Sećate se projekta od pre par godina ("Digitalizacija beogradskih pijaca"), koji je otvorio mogućnost ljudima da na pijacama plate prodavcu karticom – u Slovačkoj je ta mogućnost dostupna već mnogo godina unazad. Prisetiću se jedne šetnje Bulevarom (Revolucije :) ) sa suprugom i decom pre 7-8 godina i kokica. Ukratko, deca su htela kokice, a ja sam imao samo kartice u novčaniku. Ne moram ni da završim priču sa: da, supruga je imala gotovinu… Fer pretpostavka bi bila da sam promenio svoje navike – i opet bi bila pogrešna – ali se mogućnost da ne mogu da platim karticom u Slovačkoj značajno smanjila (supruga nas i dalje spašava s vremena na vreme). Upravo ova široka, i skoro neograničena, mogućnost da platite karticom, dovela je do toga da se kartica na lokalnom tržištu u Slovačkoj mnogo češće koristi nego u Srbiji.

eKapija: Uporedo sa karijerom u industriji, Vi se bavite i naučnim radom i profesor ste na Fakultetu za informacione tehnologije i inženjerstvo. Da li je teško uskladiti ta dva posla i koji je vaš recept za uspeh?

- Kada pričamo o profesionalnoj karijeri, moj prva ljubav i želja bila je da budem učitelj (a kome ja nisam bio učitelj kao 5-to do deseto godišnjak, "taj ne zna što je patnja"). Ta želja se kasnije, nekako spontano ostvarila. Dok sam radio u Euronet-u, u Srbiji, doktorirao sam i već tada 2010. godine počeo da se "profesionalno" bavim nastavno-naučnim radom. Tokom godina usklađivanje tih obaveza je, jednostavno, išlo. Ne mogu da kažem da je uvek bilo lako, ali ono što je uvek pomoglo, možda bilo i presudno, to je bila podrska porodice, ali i poslodavaca, i jednih i drugih. Uvek bude trenutaka kada nešto mora da istrpi, i nesto morate da žrtvujete – a ja sam uvek imao sreće da su svi za mene imali razumevanja, i na tome ću uvek biti zahvalan.

Akademska karijera prethodnih nekoliko godina se nastavlja na Fakultetu za informacione tehnologije i inženjerstvo, i učestvujem u nastavno-naučnim procesima na Fakultetu, uglavnom, "daljinski" i "uživo" kad god mogu. Na Fakultetu-Univerzitetu sam biran u zvanje vanrednog profesora. Pored ovog angažmana, u Bratislavi, na Fakultetu za informacione tehnologije Slovačkog Tehničkog Univerziteta, radim u kapacitetu mentora i ispitivača na poslediplomskim studijama (doktorske i master studije).


Recept za uspeh: malo ludosti, istrajnosti, i podrška porodice i poslodavaca.

eKapija: Zanimljivo je da ste bili i fudbalski sudija I lige u Srbiji 14 godina. Ljubav prema fudbalu, strast ili nešto treće? Stižete li i dalje da pratite fudbal?

- Da, punih 14 godina sam bio fudbalski sudija i to iskustvo je značajno doprinelo i mom ličnom, a kasnije i profesionalnom razvoju. Zašto sam počeo? Ne znam, jednostavno sam voleo da sudim fudbal mnogo pre nego što ću da postanem "pravi" fudbalski sudija. Na kurs u Udruženju fudbalskih sudija u Mladenovcu sam krenuo 1995, prva odsuđena utakmica 1996, a onda 575 utakmica do 2010. godine i poslednje 4 godine u I Ligi Srbije. Ta vožnja je bila neverovatna: kontakti, prijateljstva, donošenje odluka pod pritiskom, upravljanje rizicima, kako ostati miran u opasnim situacijama… i jos mnogo toga – i, da, sve to iz iskustva fudbalskog sudije. Zato kažem da je karijera fudbalskog sudije oblikovala i moj privatni i profesionalni život, i jos uvek to radi, godinama kasnije.

(Foto: Stanislav Grigus)

eKapija: Otkrijte nam najnovije svetske trendove u kartičarstvu?

- Razvoj tehnologije u svetu uslovljava i neodvojivo utiče na razvoj kartičarstva. Ako uzmemo samo jedan za koji smo svi čuli i slušamo svakog dana: AI (vestačka inteligencija), i munjevit razvoj ove oblasti poslednjih godina, samo te mogućnosti koje AI pruža će imati transformacioni uticaj kada pričamo o korisničkom iskustvu, o borbi protiv prevara, o predviđanju ponašanja korisnika, u komunikaciji sa korisnicima…

Online/Internet plaćanja su u stalnom porastu i u ovoj oblasti se traže nova rešenja u smislu jednostavnije kupovine (popularno: "check-out"), odnosno da kupovina u elektronskoj prodavnici bude što intuitivnija, brža i sa što manje koraka i uloženog napora.

Očekuje se i dalji razvoj primene biometrije u plaćanjima (trenutno su najrasprostranjeniji otisak prsta, prepoznavanje lica), opet sa ciljem da plaćanja budu što jednostavnija. Ovde ću da citiram dva prijatelja, a oni će se prepoznati. Jedan je rekao da "ljudi ne kupuju da bi videli kako plaćanje radi, već da kupe to nešto". Ova jednostavna rečenica zapravo menja pogled i na (između ostalih) plaćanja platnom karticom, jer je fokus na kartičaru i njegovim potrebama, a ne na samoj platnoj kartici – a to je onda motor razvoja tehnologije platnih kartica. A drugi je rekao: "Uskoro nas očekuje pomisli i plati" – to su mogućnosti koje su pred nama, samo je nebo, ako uopšte i ono, granica.

eKapija: Kakvi su planovi Raiffeisen Processing Centra za naredni period, kada je u pitanju naš region?

- Raiffeisen Processing Centar je jedan od najvećih, ako ne i najveći processing centar u našem regionu. Sledeće godine približićemo se granici od 3 milijarde procesiranih transakcija (za godinu dana). Najveća vrednost RPC-a su – ljudi! U periodima mira, ali i u perdiodima kriza, ljudi RPC-ja su uspeli da ispune zahteve naših korisnika, istovremeno zadržavajući ukupni kvalitet usluge. Upravo to planiramo da zadržimo, i da dalje unapređujemo – tehnološki, funkcionalno, i procesno - u godinama koje slede. RPC će biti stabilan i pouzdan partner naših klijenata. Radujemo se budućnosti!
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.