Strah od promjene karijere u poznim godinama - Da li smo previše stari za novi posao?

Rej Krok (Ray Kroc) je osnovao Mc Donald's u 52. godini života, Henri (Hanry) Ford je pokrenuo Ford Motor sa 45 godina, a Semjuel L. Džekson (Samuel Leroy Jackson) je postao glumac u 46. godini. Kada je kasno za promjenu karijere i da li je uopšte ikad kasno?

Čak 66% zaposlenih u kasnim tridesetim razmišlja o promeni karijere, a 60% onih u kasnim četrdesetim, piše blog portala Infostud.

Karijerne vode umiju da nas "odvuku" na različite strane: na stranu za koju se nismo školovali, na stranu na kojoj nismo sasvim srećni ili na stranu koja je samo privremena. Ima više ljudi koji su poželjeli da promijene karijeru nego onih koji su se zaista osmjelili da to urade. Strah od promjene karijere u kasnijim godinama je sasvim prirodan i obično je sačinjen od nekoliko posebnih strahova:

Strah od neizvjesnosti: pozicija u kojoj se nalazimo, sve i kad nije sasvim zadovoljavajuća, sigurna je i izvjesna i pruža određeni osjećaj stabilnosti. Pomisao o napuštanju takvog konteksta prirodno stvara strah od neuspjeha, nesigurnosti, gubitka "tla pod nogama". Taj strah je sasvim opravdan i prirodan i nije odraz slabosti ili kukavičluka nego upravo zrelosti i odgovornosti.

Strah od osude okoline: društvena konvencija je da do određenih godina svi treba da imamo "sređenu profesiju", stabilan posao. Plašimo se da ćemo naići na komentare: "Zar se sad igraš sa poslom? Zar u tim godinama krećeš iz početka?" i slično.

Strah od mladih/konkurencije: kada napravite promjenu, logično je da postoji osjećaj "zaostatka" za onima koji su u oblasti duže ili za mladima koji brže usvajaju nova znanja, nove tehnologije. Ovaj strah je takođe odraz odgovornosti. Postoje "prenosiva znanja i vještine" koje iskusnim ljudima pomažu da brže nadoknade ono što ne znaju a iskustvo, u bilo kojoj oblasti, ima podjednaku važnost za uspjeh kao i specifična znanja.

Koliko god da je strah od promjene veliki i osnovan, treba izmjeriti potencijalnu dobit i potencijalne rizike i donijeti odluku zrelo i promišljeno. Na putu do odluke treba razmisliti i o aktivnostima koje mogu smanjiti rizike i napraviti "plan B i plan C" za određene scenarije koje je moguće predvidjeti. Na odluku treba da utiče i vaše sadašnje stanje odnosno kako se osjećate oko vašeg trenutnog posla. Ako ste duže vrijeme nezadovoljni, godinama vas ništa na poslu ne inspiriše i ne vidite u perspektivi da možete biti srećni radeći ono što trenutno radite. To bi trebalo da bude jedan od faktora odluke.

Dodatno, ako postoje oblasti u kojima leži vaša prava strast, znanje i interesovanje, definitivno bi trebalo razmotriti opciju da vam to postane karijera jer u tom slučaju sigurno znate da biste bili srećniji. Mogućnost zarade odnosno kapacitet za zaradu od vaše nove izabrane oblasti sigurno predstavlja još jedan faktor odluke. Nesumnjivo, kada se mijenja karijera iz korijena to podrazumijeva mnogo odlučivanja i razmišljanja, ali tako je sa svim životno važnim odlukama, a ova jeste jedna od njih. Nije lako početi karijeru iz početka, ali nije lako ni proživjeti cio svoj profesionalni vijek sa pitanjem: "Šta bi bilo da sam probao - probala?".

Ako odlučite da "okrenete novi list" postoje akcije koje možete preduzeti da tranzicija bude manje rizična ili stresna.

Postavite realna očekivanja: san koji imate, probajte da sagledate kroz manje ciljeve ili korake, bez idealizovanja. Optimizam je OK ali u ovom slučaju, treba napraviti i realne, racionalne projekcije i gdje god je moguće, "sigurnosnu mrežu" ("safety net") za situacije kada ne krene sve kako je planirano.

Ako imate intervju za sasvim novu karijernu oblast, prihvatite da će intervjuer možda biti začuđen i radoznao i da će vam biti postavljena pitanja poput: "Otkud da želite sada da promijenite karijeru?" ili "Molim vas pojasnite mi vaše razloge da promijenite karijeru iz korijena". Na ova pitanja nemojte gledati negativno jer su očekivana i prirodna. Bolje se posvetite vještinama predstavljanja sebe na intervju a u ovim, novim okolnostima.

Odnosi i kontakti: dok ne pokrenete svoju novu karijernu priču, uložite vrijeme da stvorite mrežu potrebnih kontakata, stručnih lica koja mogu da vam pomognu ili kontakata iz oblasti generalno. Gledajte to kao pripremu odnosno postavljanje baze.

Finansijska sigurnost: ako imate način da obezbijedite sebi neku vrstu ušteđevine za "crne dane" ili dodatne investicije, tranzicija će vam biti manje stresna.

Najvažnije:

Ne zaboravite da ste tokom života i rada stekli veliki broj "mekih" i drugih vještina koje ne treba da pošaljete u prošlost zajedno sa prethodnom karijerom. Pored specifičnih stručnih znanja, čovjek stiče vještine i znanja koja su na izgled nevidljiva, a igraju ključnu ulogu u promjeni karijere. Te vještine se nazivaju "prenosivim" i omogućavaju nam konkurentsku prednost, lakše prilagođavanje novim okolnostima, to su na primjer: komunikacione vještine, pregovaranje, analiza podataka, prezentacione vještine, javni nastup, liderstvo, delegiranje, razvoj drugih ili sebe, rješavanje konflikata, vođenje projekata, upravljanje vremenom, korišćenje digitalnih alata, budžetiranje, procjena rizika itd.

Prema Betini Sajdman (Bettina Seidman, SEIDBET Think Over 40 Means Your Finished? Not A Chance - Career Intelligence), zaposleni u svojim kasnim četrdesetim, a koji ulaze u nove karijerne vode imaju mnogo šta da ponude: obrazovanje, posvećenost kvalitetu obavljanja posla, zrelost i stabilnost, iskustvo u mnogim oblastima, kontakte koje su ostvarili, obično su dobri i mentori a fluktuacija ovih zaposlenih je manja.

Zvuči kao da su zaposleni koji su bliži pedesetim sasvim dobri kandidati iz ugla poslodavca. Mada, prilikom donošenja ovakve odluke, bitniji je vaš ugao: šta želite da postignete, na kojim poljima očekujete boljitak ili veći kvalitet života. Ako ste sigurni u svoju odluku i jasno vidite cilj ispred sebe, zar će beznačajna godina rođenja biti prepreka tome? Bilo bi šteta.